Tvorba imenica
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14 | Nivo:
Učiteljski studij, Zadar
SADRŽAJ
1. Uvod……………………………………………………………………………………2
2. Tvorba riječi –
općenito……………………………………………………………….2
3. Imenice…………………………………………………………………………………5
4. Tvorba imenica…………………………………………………………………………5
5. Zaključak………………………………………………………………………………14
6. Literatura………………………………………………………………………………15
1. Uvod
U ovom radu ću pisati o tvorbi imenica. U jeziku
se promjena oblika riječi po kojoj dobivamo nove riječi naziva tvorba riječi.
Imenice se tvore na različite načine, što ću
nadalje i objasniti.
2. Tvorba riječi – općenito
Tvorba riječi je dio gramatike koji proučava
načine kojima na osnovi dosadašnjih riječi nastaju nove. Sve riječi kojima je
postanak sa gledišta suvremenog jezika nejasan, nazivaju se netvorbene riječi.
Naziv netvorbena riječ označuje one riječi koje tvorbeno ne možemo rastavljati
na manje dijelove.
Netvorbene riječi su i one riječi kojima možemo
naslutiti jedan dio, ako je drugi nejasan, npr. pridjevi glomazan, jasan,
kivan, nujan, prazan, prijesan, udoban, sitan… Netvorbene su riječi iako imaju
zajednički dio (-an). Kad taj dio odbacimo, dio koji ostaje, nije jasan onako
kao što je u jadan, pametan, željan.
U tvorbi riječi sudjeluju sve morfološke veze.
Tvorenica koja pritom nastaje može pripadati istoj morfološkoj vrsti, ali i ne
mora. Tako od glagola nastaju glagoli, npr. od pisati – dopisati, ispisati,
napisati, opisati, otpisati, potpisati, prepisati, pripisati, propisati itd. Od
imenica nastaju imenice; cvijet – cvjetić, cvijeće…
IZVOĐENJE je takav način tvorbe u kojoj nova
riječ nastaje na osnovi jedne riječi tako da se iza osnove dodaju nove jedinice
koje same nisu riječ ni njezina osnova.
Budući da za onoga tko je sretan, kažemo
sretnik, odnosno da sretnik znači – sretan čovjek, postanak te riječi
prikazujemo ovako:
osnova + dodatak > nova riječ
sretn- + -ik > sretnik
U tvorbi riječi postoje sufiksalna tvorba i
prefikasalna.
SUFIKS je dodatak koji se u tvorbi novih riječi
dodaje iza osnove ( niz glasova zajedničkih osnovnoj riječi i tvorenici), a sam
nije riječ ni njezina osnova. Riječ nastala od osnove i sufiksa zove se
izvedena riječ ili izvedenica, a takav način tvorbe izvođenje ili sufiksalna
tvorba.
osnova sufiks
star -ac starac
mlad -ost mladost
PREFIKS je prijedlog i niječnica ne kao tvorbena
jedinica ispred riječi. Naziva se još i predmetak. Takav način tvorbe se zove
prefiksalna tvorba.
Kao prefiksi dolaze prijedlozi: bez, do, iz,
mimo, na, nad, o, od, pod, pred, pri, s, uz, za. Niječnica ne i prefiksalne
jedinice koje ne dolaze kao samostalne riječi: pa-, pra-, pre-, pro-, raz-,
su-. Zbog toga su prefiksi u većini samostalne riječi, prefiksalnu tvorbu
ubrajamo u slaganje.
zamirisati znači početi mirisati
nahvatiti - II - dovoljno uhvatiti
Često se prefiksalna tvorba udružuje sa
sufiksalnom, tj. na osnovu se istodobno dodaje i prefiks i sufiks.
more > primorje
glava > uzglavlje
---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------
MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com
besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!